67
Dalibor Martinović – at the time a diver for the Kornati
Recreational Diving Club of Šibenik and today a senior
conservation and restoration expert in the Šibenik City
Museum – observed lying on the seafloor cannons, an-
chors, unbelievable quantities of round glassware, and
shiny brass plates which resembled gold. Lying in the
middle of the site were an ironclad chest, scattered boxes,
srećom, očuvao integritet nalaza.
Nekoliko kasnijih pokušaja ponovnog pokretanja istraži-
vanja, iako bezuspješnih, pokazalo je kako ni proučavanje
nalazišta, a ni zaštita i interpretacija već izvađenih pred-
meta nipošto nisu privedeni kraju. Usprkos tome, trebalo
je proteći punih četrdeset godina kako bi se stvorili uvjeti
za sustavan istraživački rad, a lokalna zajednica ozbiljno
zainteresirala za mogućnosti koje u sebi krije atraktivna
prezentacija brodoloma i njegovog krajnje zanimljivog
kulturno-povijesnog i prirodnog konteksta.
Otkriće i istraživanje
Dana 17. rujna 1967. godine prvi se put u dnevnom tisku
pojavila vijest o otkriću brodoloma kod otočića Gnalića.
Kratak članak pod naslovom
Galija iz XVI stoljeća; Trgo-
vački brod ili gusarska lađa?
potpisao je šibenski novinar
Mirko Urošević, a objavljen je na istoj stranici na kojoj se
najavljivalo sudjelovanje OrsonaWellesa u snimanju filma
Bitka na Neretvi
.
Glas o nalazištu pronio se početkom rujna iste godine
zahvaljujući kapetanu Miljenku Bariću koji je turističkim
brodom
Borik
prometovao između Crvene luke, Biograda
i Kornata. Dana 11. rujna kapetan Barić stigao je u Zadar
i maloj skupini stručnjaka pokazao zanimljive nalaze koje
su izvadili murterski spužvari. Sljedećeg dana Ivo Petrici-
oli, profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru, i Valentin
Uranija, ravnatelj Narodnog muzeja u Zadru kontaktirali
su nalaznike, a dana 13. rujna s njima se iz Crvene luke
odvezli na nalazište. Murterski su spužvari zaronili i u tor-
bi izvukli razne predmete. Nakon dosta muke za njima je
‘izronio’ i jedan manji brončani top.
Na inicijativu Zlatka Gunjače, šibenskog arheologa zasluž-
nog za pokretanje podmorskih arheoloških istraživanja na
šibenskom prostoru, dana 15. rujna organiziran je stručni
očevid kojim su i sa šibenske strane potvrđene glasine o
brodolomu. Već prilikom prvog urona Dalibor Martino-
vić, tada ronilac šibenskog Kluba za podvodne aktivnosti
Kornati - Šibenik
, a danas viši konzervator-restaurator u
Muzeju grada Šibenika, primijetio je kako su na sve stra-
ne ležali topovi, sidra, nevjerojatne količine okruglih sta-
klenih predmeta i sjajne mjedene ploče koje su odavale
dojam zlata. Posred nalazišta ležala je i okovana škrinja,
razbacani sanduci s dijelovima svijećnjaka, temnogi drugi
predmeti od različitih materijala.
Među lokalnim stanovništvom Murtera brodolom je već
neko vrijeme bio dobro poznat. Priča se kako je počet-
kom šezdesetih godina za njega znao ribar Šele, Celestin
Pleslić, a potom mu ušla u trag i skupina murterskih ro-
nilaca. Pitanje kome treba pripisati otkriće u gotovo svim
slučajevima ostaje neodgovoreno, jer se u pravilu pojav-
ljuju oni koji su za njega već ranije znali. Iz perspektive
znanstvenika, međutim, potpuno je nebitno tko ga je prvi
otkrio i svoje otkriće tajio, već tko je o njegovom postoja-
nju na vrijeme izvijestio nadležne institucije. Pitanje je ta-
kođer i je li prijava stigla nakon već obavljene djelomične
2. Stanje nalazišta 1967. (foto: J. Domančić)
2. State of the site, 1967 (photograph by J. Domančić)
