73
the salvaging of everything remaining there, including
the ship’s remains, must be launched”. Unfortunately, af-
ter many years of arduous struggles to save the site, she
was forced to conclude: “Drafting a cost estimate for such
an undertaking could only be done by a team of experts,
working at least onemonth. For now, we are not even able
to put together such a team, nor pay them”.
All that was left in the time that followed was care for the
finds, and they were saved mostly due to the efforts of
Sofija Petricioli, the curator and director of the National
Museum in Zadar, Božidar Vilhar, a conservation/resto-
ration expert with the Archaeological Museum in Zadar,
and his young collaborator Ivo Donelli. Almost exclusi-
vely thanks to their care, many sensitive finds were put in
suitable condition for display in the Heritage Museum in
Biograd, while the rest were safely stored in the museum’s
auxiliary facilities. Sofija Petricioli organized the exacting
conservation of the textiles in the Abegg Foundation,
near Bern in Switzerland, and contacted many experts at
home and abroad concerning the analysis and protection
of the finds. Moreover, on numerous occasions she orga-
nized exhibitions which gave the wider public an idea of
the site’s value. Prompted by one of these, an unidentified
a peta u rujnu 1973. godine. Obnovljeno istraživanje i da-
lje se odvijalo u organizaciji Zavoda za zaštitu spomenika
kulture uZadru, pod vodstvomKsenije Radulić. Arheolog
MarijanOrlić, imenovan od strane Republičkog zavoda za
zaštitu spomenika kulture, bio je zadužen za nadzor nad
stručnim dijelom podmorskog posla. U oba navrata na-
stavilo se organizirano dokumentiranje i vađenje nalaza, a
probnim sondiranjem višestruko je potvrđeno da se istra-
živanje nipošto ne bliži kraju. Dana 16. i 17. listopada čla-
novi ekipe aktivno su sudjelovali u snimanju dokumentar-
nog filma u seriji
Tajne Jadrana
, koji je pod imenom
Galija
Gnalić
, u produkciji Dokumentarnog programa TV Beo-
grad, emitiran 26. ožujka 1973. u trajanju od 27 minuta.
Sudeći prema postojećoj dokumentaciji, istraživanje nala-
zišta kod Gnalića 1973. godine bilo je proglašeno priori-
tetnim, uz dodijeljeni iznos od 70.000,00 tadašnjih dinara.
U Republičkom fondu za unapređivanje kulturnih djelat-
nosti za financiranje istraživanja posebno se založioMilan
Prelog. Rezultati su potvrdili kako su ciljevi koje je u sa-
mom početku postavila Ksenija Radulić itekako opravda-
ni. U posljednjem izviješću 1973. godine ona je stoga izre-
kla mišljenje “da vrijednost i količina podataka za povijest
materijalne kulture XVI. i poč. XVII. st. čine nalazište vri-
jednim u svjetskim razmjerima”, te još jednom potvrdila
“da treba prići integralnom istraživanju broda i spašavanju
svega što je tamo preostalo, čak i ostataka broda”. Nažalost,
nakon višegodišnje mukotrpne bitke za spas nalazišta, bila
je prisiljena zaključiti: “Izraditi troškovnik takvog zahvata
mogla bi samo jedna ekipa stručnjaka, i to radeći najmanje
mjesec dana. Zasad nismo u stanju niti da sastavimo takvu
ekipu, niti da je platimo”.
U vremenu koje je uslijedilo preostala je tek briga o nalazi-
ma, a njihovo spašavanjemožemo prije svega zahvaliti du-
gogodišnjem trudu Sofije Petricioli, kustosice i ravnateljice
Narodnog muzeja u Zadru, Božidara Vilhara, konzerva-
tora-restauratora Arheološkog muzeja u Zadru i njegovog
tadašnjeg mladog suradnika Ive Donellija. Gotovo isklju-
čivo zahvaljujući njihovoj brizi mnogi su osjetljivi nalazi
dovedeni u prikladno stanje za izlaganje u Zavičajnom
muzeju u Biogradu, a ostali sigurno pohranjeni u pomoć-
nim muzejskim prostorima. Sofija Petricioli organizirala
je zahtjevno konzerviranje tekstila u Zakladi Abegg ne-
daleko Berna u Švicarskoj i stupila u kontakt s mnogim
stručnjacima u zemlji i inozemstvu po pitanju analize i za-
štite nalaza. Osim toga, u više je navrata organizirala izlož-
be koje su širokoj javnosti dočaravale vrijednost nalazišta.
Potaknut jednomod njih, nepoznati je posjetitelj iz Belgije
poslao fotografije nalaza otuđenih s brodoloma i izloženih
u jednom belgijskom ronilačkom centru. Iz njih je posta-
lo jasno kako se u Belgiji nalazi najmanje osam čitavih
stropnih svijećnjaka, jedan top, željezno sidro i mnoštvo
drugih predmeta koji su od ronilačkog centra učinili pravi
mali muzej. Nažalost, čini se da se tada ništa nije dalo uči-
niti kako bi se predmeti vratili u Hrvatsku.
Iste godine kad je provedena posljednja istraživačka
kampanja pod vodstvom Ksenije Radulić talijanski je
7. Sofija Petricioli u kadrovima iz dokumentarnog filma
Galija
Gnalić
, snimljenog 1972.
7. Sofija Petricioli in scenes from the documentary “The Gnalić Gal-
ley”, shot in 1972
