74
visitor from Belgium sent photographs of finds seized
from the shipwreck and exhibited in a Belgian diving
centre. These photographs indicated in Belgium that
there are a minimum of eight whole brass chandeliers,
a cannon, an iron anchor and many other items which
made this diving centre a veritable small museum. Un-
fortunately, it appeared at the time that nothing could be
done to return these items to Croatia.
In 1973, the same year that the final research campaign
led by Ksenija Radulić was conducted, Italian historian
Astone Gasparetto attempted to identify the shipwreck in
the Venetian archives. In documents issued by the Vene-
tian notary Giovan Andrea Catti, he noted the wreck of
the ship
Gagiana
(also
Gagliana
or
Gaiana
in the sources)
commanded by Alvise Finardi, which occurred between
Biograd and Murter in 1583. Taking into account the last
insurance policy and the first cession document which
testified to the loss of cargo, Gasparetto concluded that
the shipwreck occurred between 24 October and 10 No-
vember 1583. Based on a document dated 7 January 1584
on the dispatch of a galley for the purpose of safeguarding
the goods salvaged from the ship that sank in the waters
off of Biograd, he concluded that a salvage operation was
initiated to raise the ship’s cargo. However, Gasparetto
drew no additional conclusions, viewing with considera-
ble caution data in the scholarly literature in subsequent
decades. His interest was primarily focused on the glass
finds, so the archival data only served as an essential hi-
storical framework.
After over thirty years, in the summer of 1996, Zdenko
Brusić, the first archaeologist who dove down to the site,
attempted to resume the research. In an arrangement with
a private foreign investor, the Archaeological Museum in
Zadar launched an initiative to establish an underwater
archaeology research centre, and the shipwreck at Gna-
lić was supposed to become one of the leading projects.
The conditions for something like this had not yet arisen,
because the State Cultural and Natural Heritage Protec-
tion Administration of the time halted the initiative for
reasons that are still not entirely clear. Nonetheless, du-
ring the research campaign which was undertaken that
year, the extraction of interesting items continued, and
the public was reminded of an exceptionally valuable and
almost entirely forgotten site.
After the next period of oblivion, in 2003, Mitja Gu-
štin (Slovenia), Sauro Gelichi (Italy) and Konrad Spin-
dler (Austria) launched an international project called
“The Heritage of the Serenissima” and incorporated the
shipwreck at Gnalić into it. The project resulted in an
attractive English-language publication entitled
The Ve-
netian Shipwreck at Gnalić. Annales Mediterranea
(Koper,
2004), followed by an edition in Croatian (2006), which
was aimed at attracting public attention in a contempo-
rary manner. Additionally, Irena Lazar, Hugh Willmott
and Caroline Jackson systematically analyzed the gla-
ss finds stored in the Heritage Museum in Biograd and
povjesničar Astone Gasparetto pokušao u mletačkom
arhivu identificirati brodolom. U dokumentima koje je
izdao mletački bilježnik Giovan Andrea Catti uočio je
brodolom broda
Gagiana
(u izvorima još i
Gagliana
ili
Gaiana
) kojim je zapovijedao Alvise Finardi, a koji se do-
godio između Biograda i Murtera 1583. godine. Uzima-
jući u obzir posljednju osiguravajuću policu i prvu cesij-
sku ispravu koja svjedoči o gubitku tereta, Gasparetto je
zaključio kako se brodolom zbio u vremenu od 24. listo-
pada do 10. studenoga 1583. Na osnovi dokumenta od 7.
siječnja 1584. godine o slanju galije u svrhu zaštite robe
spašene s broda potonulog u vodama Biograda došao je
do zaključka o pokretanju akcije vađenja brodskog tereta.
Gasparetto se, međutim, zaustavio na nekoliko osnovnih
podataka prema kojima se tijekom kasnijih desetljeća u
stručnoj literaturi odnosilo s priličnom dozom opreza.
Njegov interes bio je usmjeren poglavito na staklene nala-
ze, pa su mu arhivski podatci poslužili tek kao neophodan
povijesni okvir.
Nakon više od trideset godina, u ljeto 1996., Zdenko Bru-
sić, prvi arheolog koji je zaronio na nalazište, pokušao je
obnoviti istraživanje. U dogovoru s privatnim inozemnim
investitorom Arheološki muzej u Zadru pokrenuo je ini-
cijativu za osnivanje istraživačkog centra za podmorsku
arheologiju, a brodolom kod Gnalića trebao je postati jed-
nimod vodećih projekata. Čini se da za tako nešto još nisu
bili sazreli uvjeti jer je, iz nedovoljno poznatih razloga,
inicijativa zaustavljena od strane tadašnje Državne uprave
za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Ipak, tijekom istra-
živačke akcije koja je te godine poduzeta nastavilo se vađe-
nje zanimljivih predmeta, a javnost podsjetila na iznimno
vrijedno ali gotovo potpuno zaboravljeno nalazište.
Nakon sljedećeg razdoblja zaborava, godine 2003., Mitja
Guštin (Slovenija), SauroGelichi (Italija) i Konrad Spindler
(Austrija) pokrenuli sumeđunarodni projekt pod imenom
Baština Serenissime
(
The Heritage of the Serenissima
) i u
njega uključili brodolom kod Gnalića. Projekt je rezultirao
atraktivnom publikacijom
The Venetian Shipwreck at Gna-
lić. Annales Mediterranea
(Koper, 2004.) na engleskom, a
potom i na hrvatskom jeziku (2006.), koja je imala za cilj
na suvremen način privući pozornost javnosti. Osim toga,
Irena Lazar, HughWillmott i Caroline Jackson sustavno su
obradili staklene nalaze pohranjene u Zavičajnom muze-
ju u Biogradu i rezultate svoga rada objavili u knjizi
The
Glass fromtheGnalicWreck
(Koper, 2006.). Skupinameđu-
narodnih stručnjaka rezultate je svojih promišljanja o po-
jedinim vrstama nalaza s brodoloma objavila u zborniku
radova
The Heritage of Serenissima
(Koper, 2006.). Sve je to
jasno ukazivalona nedovoljnudotadašnju brigu o predme-
tima s brodoloma i još mnogo posla koji je u Muzeju i na
lokalitetu očekivao stručnjake različitih profila.
Usprkos dobroj ideji i odličnim rezultatima, projekt je
imao i svoje slabije strane. Polazeći od pretpostavke kako
je riječ o mletačkom brodu i činjenice da je brod isplo-
vio iz Venecije, nalazište kod Gnalića svrstano je na listu
mletačke baštine (
The Heritage of Serenissima
), a hrvatski
