Gnalić - page 7

68
parts of candelabras, and many other items made of vari-
ous materials.
The shipwreck had actually been well known among
the local population on Murter. Stories were circulat-
ing that in the early 1960s a fisher called Šele (Celestin
Pleslić) knew about it, and then a group of divers from
Murter went out to search for it. The question of whom
to credit with its discovery remains unanswered. From
the scientific perspective, however, who discovered it
and then kept this secret is entirely irrelevant compared
to who reported its existence to the relevant institution.
Complicating the situation is the fact that the site was ap-
parently scavenged by earlier discoverers; thus there is a
question as to whether it was reported only after the site
was partially devastated, whether it was only reported
when it was seen that there was no other choice, whether
this reporting resulted as a consequence of some internal
dispute among diving groups, or whether it was due to
some other reasons.Thus, making any conclusions on the
first, honest or dishonest finders is a genuinely sensitive
problem which cannot be objectively resolved (nor is it
necessary).
In the mid-1960s, a German setting off from Pakoštane
organized the unauthorized removal of finds, and evi-
dence of his activity was preserved in a large metal drum
devastacije; je li se na nju pomislilo tek u trenutku kad nije
bilo drugog izbora; je li ona tek posljedica neke interne
svađe unutar ronilačke skupine ili je uzrokovana drugim
razlozima upitne dobronamjernosti. Stoga je donositi
zaključke o prvim, poštenim ili nepoštenim nalaznicima
doista osjetljiv problem koji često nije moguće (a niti po-
trebno) objektivno razriješiti.
Polovicom šezdesetih godina neki je Nijemac, polazeći iz
Pakoštana, organizirao neovlašteno vađenje nalaza, a trag
njegove akcije očuvao se u velikommetalnomkotlu za to-
pljenje smole, koji nije uspio ponijeti sa sobom već ga je
bio primoran ostaviti u kući u kojoj je boravio. Vjerojatno
je riječ o istom čovjeku koji je pokušao svoje prve pljač-
kaške akcije bezuspješno organizirati iz Murtera. Vijest o
nalazištu stigla je i do belgijskih ronilaca, koji su već 1965.
godine bili uhvaćeni u krađi amfora, a usprkos tome dvije
godine kasnije nisu se ustručavali vaditi predmete s bro-
doloma kod Gnalića.
Nakon što je 13. rujna službeno utvrđen točan položaj na-
lazišta, zadarske su i šibenske snage združenom akcijom
obavile ekspresno vađenje nalaza iz površinskog sloja. Ak-
cija u trajanju od 7. do 10. listopada 1967. godine obav-
ljena je pod vodstvom Ksenije Radulić, konzervatorice u
Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru i zamje-
nice tadašnjeg direktora Grge Oštrića, te Ive Petriciolija,
3. Istraživačka ekipa 1967.; slijeva nadesno stoje: Tomislav Ivanović,
Ksenija Radulić, Vinko Šarić Zele, Edi Macuka, ZlatkoGunjača, Ive Vujić,
Tomislav Đorđević, Dalibor Martinović, Boris Santini, Joško Bogdan i
Zdenko Brusić; donji red: Ivo Petricioli, Božidar Vilhar i Jerko Domančić
3. Research team, 1967; standing, left to right: Tomislav Ivanović, Ksenija
Radulić, Vinko Šarić Zele, Edi Macuka, Zlatko Gunjača, Ive Vujić, Tomis-
lavĐorđević, DaliborMartinović, Boris Santini, Joško Bogdan and Zden-
ko Brusić; lower row: Ivo Petricioli, Božidar Vilhar and Jerko Domančić
1,2,3,4,5,6 8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,...34
Powered by FlippingBook