83
recorded in Venice. The overall carrying capacity of its
merchant fleet, which was 44,200
botti
prior to the Otto-
man-Venetian War, fell to 14,800 by its end, and of the
42 large ships with carrying capacity ranging from 700 to
1,200
botti
, only 7 were left in 1576. By December 1583,
the number of large ships with carrying capacity of 500
botti
or more climbed to 27, and their overall carrying
capacity was 21,900
botti
. Even though the situation had
begun to improve, the Venetian merchant fleet never re-
stored its former capacity.
At that time, Miho Pracat (1522-1607), a respected sai-
lor, shipbuilder and banker who acquired a great fortune
on the seas, lived on the island of Lopud off the coast of
Dubrovnik. The Dubrovnik of his time could also boast
of a maritime insurance code,
Ordo super assecuratoribus
,
issued on 5 March 1568, the oldest known in the world.
Nikola Sagroević (1538?-1571) was born on the island of
Šipan at around 1538. Better known to the wider world
under the name Nicolò Sagri, he had a wide knowledge
of mathematics and astronomy, and he was one of the
most experienced and active sailors of the Dubrovnik Re-
public in the latter half of the sixteenth century. He was
the author of several exceptional works, such as
Ragiona-
menti sopra le varietà dei flussi et riflussi del mare Oceano
brodograditelj i bankar koji je ploveći stekao veliko bo-
gatstvo. Dubrovnik njegovoga doba može se podičiti i po-
morskim zakonom o osiguranju
Ordo super assecuratori-
bus
, izdanim 5. ožujka 1568. godine, najstarijim poznatim
zakonom o pomorskom osiguranju u svijetu.
Na otoku Šipanu rodio se oko 1538. godine Nikola Sa-
groević (1538?-1571.), u svijetu poznat pod talijanskim
imenom Nicolò Sagri, vrstan poznavalac matematike i
astronomije, te jedan od najiskusnijih aktivnih pomora-
ca Dubrovačke Republike u drugoj polovici 16. stoljeća.
Autor nekoliko iznimno vrijednih dijela poput
Ragiona-
menti sopra le varietà dei flussi et riflussi del mare Oceano
occidentale
(
Promišljanja o promjenama morskih mijena u
Zapadnomoceanskommoru
), objavljenog uVeneciji 1574.
i
Discorso dei flussi e riflussi del faro di Messina
(
Izlaganje
o morskim mijenama kod svjetionika u Mesini
), objavlje-
nog također u Veneciji šest godina kasnije, svoje je veliko
pomorsko iskustvo zabilježio u rukopisu
Il Carteggiatore
(
Navigator
), koji se donedavno držao izgubljenim. Otkriće
rukopisa na Sveučilištu u Minnesoti od posebnog je zna-
čenja ne samo za proučavanje povijesti pomorstva i razvo-
ja egzaktnih znanosti na hrvatskim prostorima, već i za
detaljno izučavanje ostataka broda potonuloga kod Gnali-
ća u svjetlu pisane građe koja pripada istom kronološkom
i geografskom kontekstu.
Usprkos svim nevoljama koje su, uzrokovane poglavito
mletačko-osmanskim odnosima, mučile mletačku Dal-
maciju, pomorska trgovina i dalje se odvijala neovisno o
svim rizicima. Osamdesetih godina šesnaestog stoljeća, u
vrijeme kad je znatno porasla trgovačko-pomorska važ-
nost splitske luke i kad se dogodio brodolom kod Gnalića,
bila je uspostavljena stalna trgovačka veza na relaciji Ve-
necija – Split – Metković, u kojoj su vodeću ulogu igrale
trgovačke galije (mlet.
galea da mercato
). Teoretski gleda-
no, kod Gnalića se mogla potopiti i jedna od njih, čime se
može opravdati često navođena pretpostavka kako je riječ
o trgovačkoj galiji. Sve su galije, međutim, kako trgovačke
tako i ratne, nastajale isključivo u mletačkom Arsenalu i
u pravilu nosile službeno topovsko naoružanje označeno
rimskim brojemX, simbolomVijeća desetorice. Kako da-
nas znamo da
Gagliana grossa
nije bila upisana umletačke
registre, a da od pronađenih osam topova niti jedan ne
nosi spomenutu oznaku, pretpostavka kako je riječ o galiji
više se ne može održati.
Za razliku od dugih i uskih galija pokretanih poglavito na
vesla, trgovački su brodovi bili znatno šireg, zaobljenog
trupa (tal.
nave tonda
), a kao glavno pogonsko sredstvo
koristili su jedra. Osim navedenih argumenta koji govore
u prilog činjenici kako nije riječ o galiji, do sada prikuplje-
ni arhivski podatci i fotografski zabilježeni elementi brod-
ske kontrukcije također upućuju na zaključak kako je riječ
o zaobljenom trgovačkom brodu pokretanom poglavito
snagom vjetra.
Glavni uzroci brodoloma, protiv kojih se Venecija na-
stojala boriti zakonima i propisima, bila je pretovarenost
brodova robom i nepovoljne vremenske prilike, naročito
12. Naslovna stranica rukopisa Nikole Sagroevića,
Il Carteggiatore
,
1570., University of Minnesota Library
12. Title page of Nikola Sagroević’s manuscript,
Il Carteggiatore
,
1570, University of Minnesota Library
