93
that the ship’s cargo included brass sheets and wire, tin-
plated sheet iron, mercury, tin, mercury sulphide (cinna-
bar), lead carbonate (cerussite), lead oxide (minium) and
powdered sulphur. At one time they caused a localized
“environmental disaster”, and even today they exert an
impact on the sea life at Gnalić. The planned analysis will
facilitate generalized conclusions on the potential impact
of similar sites on the undersea environment over periods
spanning several centuries.
Conservation of the ship’s timbers is also a fascinating
topic which is currently the subject of several major Eu-
ropean projects. The shipwreck at Gnalić affords a unique
opportunity to sample wet lumber in different states of
preservation, and to experiment over longer periods.
Such an approach will further knowledge on the con-
servation of wood materials at Mediterranean undersea
sites, and expand the possibilities for its long-term pre-
servation.
The diversity of all preceding archaeological finds and
the exhaustively-researched historical data offer a unique
picture for the reconstruction of the rich European and
Mediterranean cultural, economic, mercantile, political
and maritime past during the late Renaissance. The go-
ods and the merchants trading them, the crew members
and other participants in the events in question hailed
from Croatia, Italy, France, Spain, Portugal, England, the
Netherlands, Germany, Bohemia, Slovenia, Greece, Mal-
ta and the European part of Turkey, and perhaps other
European countries. The shipwreck at Gnalić is a micro-
cosm of the intense mutual ties between the states and
nations of Renaissance Europe.
Posebno zanimljivim pokazalo se proučavanje ekološkog
učinka teških metala koji su u velikim količinama i danas
prisutni u površinskom sloju nalazišta. Koliko je za sada
poznatom, u brodskom su teretu bili zastupljeni mjedeni
lim i žica, pokositreni čelični lim, živa, kositar, živin sulfid
(cinober), olovni karbonat (ceruzit), olovni oksid (minij)
i sumpor u prahu. Oni su svojevremeno uzrokovali lo-
kalnu ‘ekološku katastrofu’, a i danas utječu na živi svijet
gnalićkog podmorja. Planirane analize omogućit će uop-
ćene zaključke o potencijalnom utjecaju sličnih nalazišta
na morski okoliš tijekom višestoljetnog razdoblja.
Zaštita mokrog drveta također je zanimljiva tema kojom
se trenutno bavi nekoliko velikih europskih projekata.
Brodolom kod Gnalića pruža jedinstvenu priliku za uzor-
kovanje mokrog drveta u različitom stanju očuvanosti, te
eksperimentiranje tijekom dužeg vremenskog razdoblja.
Pretpostavka je da će takav pristup unaprijediti spoznaje
o zaštiti drvene građe na mediteranskimpodmorskimna-
lazištima, te o mogućnostima njezinog dugoročnog oču-
vanja.
Dosadašnji arheološki nalazi i povijesni podatci svojom
raznolikošću i iscrpnošću nude jedinstvenu priliku za
rekonstrukciju bogate europske i mediteranske kulturne,
gospodarske, trgovačke, političke i pomorske prošlosti u
doba kasne renesanse. Proizvodi i trgovci koji njima tr-
guju, članovi posade i ostali sudionici događaja o kojem
je riječ podrijetlom su iz Hrvatske, Italije, Francuske,
Španjolske, Portugala, Engleske, Nizozemske, Njemačke,
Češke, Slovenije, Grčke, Malte i europskog dijela Turske,
a možda i iz drugih europskih zemalja. Stoga brodolom
kod Gnalića odražava u sebi sažetu sliku intenzivne
21. Rezultat fotogrametrijskog snimanja ostataka brodskog trupa
(P. Drap)
21. Results of a photogrammetric survey of the remains of the ship’s
hull (P. Drap)
